Asseria - Županijska televizija
Na razmeđu današnje Bukovice i Ravnih Kotara smjestio se nekoć veleban, a danas ponovno otkriven grad ASSERIA. Jedan od najvažnijih liburnskih i kasnije rimskih naselja na području sjeverne Dalmacije, smješten je na području današnjeg sela Podgrađe nedaleko od grada Benkovca. Kontinuitet življenja na ovom mjestu seže u željezno doba, a u predrimsko vrijeme značajno je središte Liburna, odnosno njihove zajednice Aserijata.
Grad se nalazio na važnoj cesti koja je vodila od kolonije Jader (Zadar) prema unutrašnjosti i rimskim municipalnim središtima Nedinumu (Nadin), Varvariji (Bribir), odnosno dalje prema Scardoni (Skradin), vojnom logoru Burnumu (Ivoševci kod Kistanja) i dalje prema Saloni (Solin) glavnom gradu rimske provincije Dalmacije. Unutar perimetra zidina nalazio se prostor dužine oko 400 m i širine oko 150 m. U grad se ulazilo na njegovom sjeverozapadnom dijelu gdje su se nalazila starija gradska vrata. Njihovu je ulogu kasnije preuzeo slavoluk ugrađen u sjeverni bedem grada. Velebni ulaz u grad podignut je u čast cara Trajana oko 113.
Glavni gradski trg, forum, nalazio se na jugozapadnom dijelu uz sam rub grada iskorištavajući tako prirodnu pogodnost zaštićenosti od hladnoće i nesmetanog pogleda, koji je omogućavala strma padina ispod koje se pruža plodno polje. Sam forum bio je širok oko 30 metara. Danas se nad njim nalazi crkva sv. Duha, a na istom mjestu je utvrđeno postojanje starije ranokršćanske crkve. Tragovi foruma i njegov originalan pod mogu se vidjeti i danas s južne strane crkve u čije je zidove uzidano mnoštvo rimskih kamenih spomenika - spolija.
Grad je pitkom vodom bio opskrbljen akveduktom dugim oko 3 km, koji je vodu dovodio s izvora Čatrnja u današnjem selu Lisičiću. Osim akvedukta za opskrbu pitkom vodom koristile su se i cisterne za vodu od kojih je jedna i pronađena u novim istraživanjima.
Najimpresivniji dio Aserije danas su svakako njezine zidine široke oko 3 m. Na sjevernom dijelu perimetra sačuvane su u visini oko 4 m. Građene su od vapnenačkih poluklesanaca impozantnih dimenzija, a njihov današnji izgled vjerojatno potječe iz carskog vremena kada su obnovljene starije liburnske zidine. Zanimljivi su i kasnoantički zidovi ispred bedema, nastali u vrijeme opće nesigurnosti i neizvjesnosti smiraja antičke civilazicije, kada je za njihovu gradnju upotrijebljeno sve ono što je građanima bilo pri ruci, od mnogih imposta (baza) i dijelova stupova, fragmenata arhitekture sve do skulptura i reljefa. Novija istraživanja otkrila su na prostoru sjevernog bedema i ostatke starijeg bedema iz vremena 5. st. pr. Kr, koji je građen od lomljenaca bez vezivnog materijala.
Asseria je značajna i po cipusima, vrsti liburnskog nadgrobnog spomenika kojih je najveći broj pronađen upravo na ovom području, a koji su se prema novim rezultatima istraživanja i izrađivali u Aseriji. Osim cipusa, tu su pronađeni i brojni drugi kameni spomenici: portretne stele, dekorativni ukrasi s javnih zdanja, žrtvene are i brojni drugi. Sve ovo svjedoči o jako razvijenoj kamenoklesarskoj privredi čija tradicija se zadržala do današnjih dana.
Život u Aseriji zamro je u doba velikih seoba, provale Avara i Slavena u vrijeme kraja VI. i početka VII. st. Prvi noviji građevinski zahvati datiraju se tek u XV. st. kada je na ruševinama rimskog foruma podignuta grobljanska crkva Sv. Duha, koja je tu funkciju zadržala i do današnjih dana.
Klapa Asseria - Ljubavi ufanje veliko, Lijepom našom Benkovac 2015
#playpauze #lijepomnasom #lijepomnasom2015 #Benkovac
Playpauze kanal 2,
Pretplatite se na kanal, komentirajte, dijelite i lajkajte!
Podržite nas i na facebooku s lajkom!
© HRT
Ako želite da se video ukloni, kontaktirajte nas ovdje
te će video biti uklonjen
ZDRAVICA GRADU BENKOVCU (OFFICIAL VIDEO)
Izvođači: KLAPA ASSERIA BENKOVAC, KUD BRANIMIR BENKOVAC, PJEVAČKI ZBOR SREDNJE ŠKOLE KNEZA BRANIMIRA BENKOVAC
Stihovi: Emil Kazimir Žeravica; Glazba i vokalni aranžman: Ante Rados, Instrumentalni aranžman i tonski snimatelj: Olja Dešić, glazbena produkcija: Studio Maraton, Rijeka, izrada video spota: redatelj i snimatelj Leonardo Lisica , produkcija STUDIO FOX
Stonehenge from Benkovac / Hrvatska
aserija benkovac
La città fantasma di Asseria (Dalmazia, Croazia)
A una trentina di km da Zara (l'antica Jader), nell'entroterra della Dalmazia settentrionale, siamo andati a documentare la città-fantasma di Asseria, su una piccola altura che fu già insediamento preistorico e poi castelliere liburnico. I Romani, data la posizione strategica, vi impiantarono una vivace città dotata di possenti mura e Porte, un Foro, la necropoli, un acquedotto, i templi...Con la caduta dell'Impero romano, Assseria non venne distrutta ma fu gradualmente abbandonata dai suoi abitanti, stanchi delle continue incursioni di Avari e Slavi. Tutto cadde nell'oblio e soltanto nel 1774 tornò a far parlare di sè, quando l' abate Alberto Fortis (storico e archeologo) notò sporgenze di mura dal terreno e ne identificò il perimetro. Da allora numerose campagne di scavo sono iniziate e interrotte per motivi bellici soprattutto. Dal 1998 gli scavi sono ripresi in modo sistematico, consentendo di riportare alla luce la città sepolta e importanti reperti archeologici, per la maggior parte trasferiti al Museo Regionale di Benkovac. Caratteristici , ancora visibili in situ, i cipus, le singolari tombe a forma di fallo usate dai liburni. Il sito, accessibile al pubblico, al momento della nostra visita non ci è parso molto curato (l'erba alta e i rovi impediscono di effettuare un adeguato percorso di visita), tuttavia è stato estremamente interessante aggirarsi tra quelle millenarie vestigia.Al centro della città, entro le mura e nel luogo dove sorgeva il Foro, si erge la chiesetta di Santo Spirito circondata dal cimitero del vicino paese di Podgrađe. Ad avere la chiave sono solo i parenti dei defunti.
Asseria i Varvaria, hrvatski megaliti
Isjecak iz emisije Na Rubu Znanosti - Megaliti (27.11.2006.).
Najstariji ostaci Asserije dosada pronađeni su datirani u period petog stoljeća prije nove ere, i prikazuju grad sa zidovima visokim 7 metara, a debelim 3.2 metra.
Benkovac - Knin (integralna verzija)
Integralna verzija svih 9. filmića vožnje Švedom od Benkovca do Knina
KLAPSKI PUTI - klapa Asseria
Emisija o tradicionalnoj hrvatskoj vokalnoj glazbi u Dalmaciji. U razgovoru s eminentnim izvođačima pobliže upoznajemo jedinstveni fenomen klapske glazbe i izvođače, razgovaramo s najpoznatijim tekstopiscima, aranžerima i vokalnim izvođačima koji se zajednički trude otrgnuti zaboravu ovaj glazbeni izričaj.
Kulturna baština : utvrde oko Benkovca HTV1 19.03.2013
HTV1 19.03.2013. 15:08
Kulturna baština: Utvrde oko Benkovca
Prostor Ravnih kotara i Bukovice obiluje spomenicima iz srednjeg vijeka kad je ovdje, u srednjoj Dalmaciji, bilo sjedište hrvatskog rodovskog plemstva. Političke prilike, sukobi i ratovi, obrana posjeda potaknuli su izgradnju niza utvrda na strateški važnim položajima. Nekima se izgubio trag, a neke su sačuvane, kako ćemo vidjeti u današnjoj emisiji.
Scenarij: Edda Dubravec
Redatelj: Luka Marotti
Urednik: Edda Dubravec
ŠOLTA DONJA SELO KLAPE 2019
ŠOLTA DONJE SELO KLAPE 2019
Osmanski han kod Zadra novi turistički biser - Al Jazeera Balkans
Počela obnova Hana Jusufa Maškovića, najzapadnijeg spomenika arhitekture iz doba Osmanskog carstva u Evropi.
Kaštel Drivenik
Jedan od rijetko sačuvanih frankopanskih kaštela, Drivenik je bio branjen i naoružan do kruništa.
Zbog jarka ispunjenog vodom, nekoć se u njega ulazilo preko pokretnog mosta. Zbog imena, smatra se kako je nekoć bio drven.
Bila je to utvrda posebne namjene, s jednom misijom, zadati napadaču bol.
Karom na bunar u Nadinu
VIDEO ISJEČAK IZ EMISIJE „MOJE SKITNJE ZADARSKE TELEVIZIJE VOX SNIMLJENE U NADINU U LISTOPADU 2009. GOD.
O Nadinu...
Nadin je mjesto od 800-tinjak stanovnika u Zadarskoj županiji u Ravnim kotarima. Nalazi se na prometnici i željezničkoj pruzi 25 km istočno od Zadra i 10 km zapadno od Benkovca.
Spominje se već u liburnsko-rimsko doba kao ilirsko naselje - grad Nadinium, smješten iznad prostranog nadinskog polja.
Nadin potječe vjerojatno iz 1. do 7. st. i do danas su sačuvani ostaci njegovih gradskih bedema, građenih od velikih blokova. Među antičkim nalazima vrijedan je spomenik božice Latre, koja se među Liburnima u Nadinu osobito štovala.
Grad su koristili razni osvajači.
Kad su Turci 1522. god. zauzeli Knin i Skradin, Mlečani se uz Nin i Vranu utvrđuju i u Nadinu. U to vrijeme u Nadinu je bilo 150 pješaka i 50 konjanika. Nakon pada Obrovca 1527. god., u turske ruke padaju i Nadin i Vrana i to bez borbe jer Mlečani pobjegoše u Nin.
U Nadinu tada živi pet aga, dizdar i kadija. Grad je 1624. bio utvrđen zidovima, kaštelom i s nekoliko topova.
Kad su Mlečani 1647. god. pobijedili Mustafa-pašu Tekeliju, te okupirali grad, tvrđava biva razorena, a grad onesposobljen za stanovanje.
Nadin je i u novijoj povijesti trpio velika razaranja. U 2. svjetskom ratu ga razoriše partizani, a u Domovinskom ratu srbo-četnici.
Danas, Nadin administrativno pripada gradu Benkovcu i mjesto je ugodnog življenja za njegove mještane, mahom vrijedne poljoprivrednike i obrtnike. Nadin je nadaleko poznat po vinogradarskoj tradiciji i čuvenim Nadinskim vinogradima. Može se pohvaliti da je vjerojatno u samom svjetskom vrhu po broju čokota vinove loze po glavi stanovnika. Razvijeno je još i voćarstvo, maslinarstvo i povrtlarstvo.
Nadinjani posebno štuju svog nebeskog zaštitnika sv. Antu, kome je posvećena župna crkva i kapelica na ulazu u mjesto. Crkva sagrađena u 17. st. je trpjela razaranja kao i samo mjesto, a u današnjem obliku je iz 1878. god.
Od 2006. godine u Nadinu djeluje Kulturno-umjetničko društvo „Nadin, koje promiče, razvija i unaprjeđuje tradicijsku i kulturnu baštinu Nadina i šireg ravnokotarskog i bukovačkog kraja.
KUD Sv. Ante Nadin ~ PJESME I KOLA BUKOVICE I RAVNIH KOTARA • Lijepom našom Benkovac
(Co) HRT
Kvintet Niko Plus - Zadnja noću u Zadru, Lijepom našom Benkovac 2019
#playpauze #lijepomnasom #lijepomnasom2019 #Benkovac
Pretplatite se na kanal, kometirajte, dijelite i lajkajte!
Podržite nas i na facebooku s lajkom!
Lijepom našom Benkovac 2019 2dio (cijela emisija
© HRT
Ako želite da se video ukloni, kontaktirajte nas ovdje
te će video biti uklonjen
Galebi se karaju
Trening NK Dinamo
Đani Maršan i Fijaker - Velebite, suzo moja, Lijepom našom Benkovac 2019
#playpauze #lijepomnasom #lijepomnasom2019 #Benkovac
Pretplatite se na kanal, kometirajte, dijelite i lajkajte!
Podržite nas i na facebooku s lajkom!
Lijepom našom Benkovac 2019 1dio (cijela emisija
© HRT
Ako želite da se video ukloni, kontaktirajte nas ovdje
te će video biti uklonjen