KLIČEVICA
Utvrda Kličevica nalazi se 7 km zapadno od Benkovca u selu Raštević. Smjestila se na povišenoj zaravni, iznad istoimene rječice, uz koju se pružaju ostatci mlinica, a koja u smjeru zapada stvara prirodni kanjon. Zanimljivo je da se u povijesnim izvorima utvrda spominje pod nazivom Kličevac.
O intenzivnom i bogatom životu na ovim prostorima svjedoče brojni arheološki ostatci i nalazišta, otkriveni u okolici same utvrde Kličevica. Sama utvrda Kličevica nastala je u burnim vremenima srednjeg vijeka. Prodajom Dalmacije 1409.god. Mlečanima za 100.000 dukata od strane ugarskog kralja Ladislava Napuljskog, dio benkovačkog područja našao se na granici mletačke Dalmacije i Hrvatske. Da bi zaštitili svoje granice hrvatski plemići Kurjakovići započinju gradnju utvrde Kličevice, koja će dugo biti predmetom prijepora između Mlečana i Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Osim Kličevice na benkovačkom području sačuvan je veliki broj kaštela i utvrda koji su čuvali granicu Hrvatsko-ugarskog kraljevstva. Tu su značajni Kaštel Benković, Kaštel Perušić, utvrde Korlat, Vukšić, Ostrovica, Otavac i dr.
Srema arhivskoj građi od 9. ožujka 1453.god. Grgur Kurjaković, sin kneza Tomislava Kurjakovića Krbavskog, započinje gradnju utvrde Kličevica. Kako se gradnja navedene utvrde odvija u blizini mletačke utvrde Vrane, Mlečani zbog ugroženosti vranske utvrde šalju poslanika Nikolu Basadonu kod Tominog brata Ivana da bi ih odvratili od gradnje, traže rušenje utvrde.
Sukob se u narednim godinama intenzivirao, ali je radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa dogovoreno da se utvrda zadrži u postojećem stanju, bez daljnjih nadogradnji. Osim zbog utvrda, sukog između Kurjakovića i Mlečana odvijao se i zbog nepouzdanih MOrlaka koji su često bježali na Mletačko područje, izbjegavajući obveze prema velikašima. Gradnja i proširenje utvrde Kličevica nastavljena je 1457.god. pod krinkom predstojeće opasnosti od turskih provala, na što se Mlečani ponovno žale, ali bez rezultata. Zbog toga mletačka vlast 1463.god. prosvjeduje izravno na dvoru Matije Korvina, i to putem svog poslanika na ugarskom dvoru. Kralj Matija Korvin obustavlja daljnju gradnju utvrde pogodujući Mlečanima. Međutim Kurjakovići se oglušuju i na ovu naredbu i nastavljaju gradnju utvrde i tijekom 70-ih i 80-ih godina 15. stoljeća.
U spisu iz 1486.god. Mlečani se ponovo žale da je utvrda Kličevica posljednjih godina izrasla u pravu fortificiranu tvrđu, i od bana ponovno traže rušenje utvrde. Prema kraju stoljeća moć knezova Korjakovića Krbavskih postupno slabi, a nakon krbavske katastrofe 1493.god. oni prestaju biti čimbenikom na području Krbave, Like i sjeverne Dalmacije.
Osmanska agresija nastavila se prodorom u srce hrvatske zemlje, kada 1522.god. u turske ruke pada Knin, zatim Obrovac, te Nadin i Vrana. U istom periodu, oko 1527.god. u turske ruke pada Kaštel Benković i utvrda Kličevica.
Prema popisu Kliškog sandžaka iz 1550.god. utvrda Kličevica za vrijeme turske vlasti pod sobom ima mezru Bradaš i sela Kolarino, Mirani i Jagodina, a u ranijem defteru ,ezru Zapužan koja je bila upisana u posjed mustahafiza utvrde Kličevica. Nedugo nakon toga utvrda Kličevica je ukinuta, a njeni stanovnici su premješteni u druge tvrđave. Zahvaljujući iroliranom položaju ostala je sačuvana u izvornom obliku stojeći ponosno nad rječicom Kličevicom.
Tragovi katova vidljivi su na sjevernom, istočnom i južnom zidu. Na perimetralnim zidovima utvrde sa sjeverne, istočne i južne strane sačuvane su strijelnice u vidu pravokutnih uskih proreza, dok se veći otvori, s polukružnim lukom koji su mogli služiti i kao puškarnice, pojavljuju i na kuli. Na zapadnom zidu nema ostataka takvih otvora, vjerojatno jer se s te strane utvrde nalazi kamena litica iznad rječice koja predstavlja prirodnu obranu. U unutrašnjosti utvrde nalazi se nekoliko prostorija koje potječu iz raznih faza gradnje, a danas je jedino jasna namjera prostorije P1, koja je služila kao cisterna. Uokolo utvrde sačuvani su ostatci obrambenog zida koji prati vanjske zidove, a vidljiv je na sjevernoj, istočnoj te južnoj strani kompleksa.
#ipvideo #ipzadar #dji