Slovenija-Maribor-Celje 2016.
Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi. Leži na rijeci Dravi.
Upravna podjela
Naseljeno mjesto Maribor ima 12 četvrti, a to su: Koroška Vrata, Center, Ivan Cankar, Studenci, Magdalena, Melje, Tabor, Nova Vas, Tezno, Pobrežje, Brezje-Dogoše-Zrkovci, Radvanje.
Gradska općina Maribor osim naseljenog mjesta Maribor obuhvaća i slijedeća naselja: Bresternica, Celestrina, Dogoše, Gaj nad Mariborom, Grušova, Hrastje, Hrenca, Jelovec, Kamnica, Košaki, Laznica, Limbuš, Malečnik, Maribor, Meljski hrib, Metava, Nebova, Pekel, Pekre, Počehova, Razvanje, Ribniško selo, Rošpoh - del, Ruperče, Srednje, Šober, Trčova, Vinarje, Vodole, Vrhov dol, Za Kalvarijo, Zgornji slemen, Zrkovci
Zemljopis
Maribor je smješten na 269,5 m nadmorske visine, 15° 39' 12 geografske dužine i 46° 33' 39 geografske širine. Predstavlja regionalno središte pokrajine Štajerske, koja se zapravo većim dijelom prostire u susjednoj državi Austriji. Grad leži na obe obale rijeke Drave, na mjestu gdje se sastaju planinski masiv Pohorje, Dravsko polje, planina Kozjak te Slovenske gorice. Najbliži veći grad je austrijski Graz, oko 60 km sjeverno od Maribora.
Povijest
Glavni trg u centru grada sa spomenikom žrtvama kuge
Na području Maribora otkriveni su tragovi ljudskih naselja od paleolitika i ostaci rimskih naselja. Srednjovjekovni Maribor razvio se iz agrarnog naselja na Dravi u upravno središte zemaljskih knezova, kojima je Maribor stalno središte sve do kraja 12. stoljeća. Maribor je od 1147 - 1192. došao u posjed štajerskih grofova Traungau iz Steyra (bivši Styraburg), a zatim austrijskih Babenbergovaca (Babenberg) od 1192. pa do svog izumiranja 1246. Maribor je bio austro-ugarska utvrda, a nakon raspada te monarhije, u sastavu je Države Srba, Hrvata i Slovenaca - poslije Kraljevine Jugoslavije. Za njemačke okupacije 1941.-1945. odbjeglo je 10.000 ljudi.Poslije oslobođenja Maribor se naglo razvija i postaje jedan od važnih industrijskih centara u Jugoslaviji. Nakon otcjepljenja Slovenije od ostatka Jugoslavije 1991. godine, iznenadni gubitak jugoslavenskog tržišta zadao je veliki udarac razvoju grada, budući da se nezaposlenost povećala na gotovo 25%. Ipak, situacija se postepeno popravlja zahvaljujući pokretanju malih i srednjih tvrtki. Godine 2007. ukinuta je granična kontrola između Austrije i Slovenije pa je tako i granični prijelaz Šentilj nedaleko od Maribora postao dio povijesti.
Celje
Celje (mađarski Cille, njemački Cilli) je ime grada kao i jedne od 11 gradskih općina u Sloveniji. Područje gradske općine na sjeveru graniči s općinom Vojnik, na istoku s općinom Šentjur, na jugozapadu s općinom Štore, jugu sa Laškim i na zapadu sa općinom Žalec. Srednja nadmorska visina grada je 238 m.
Zemljopis
Grad Celje leži na rijeci Savinji u jugoistočnom dijelu Celjske doline - 70 km sjeveroistočno od glavnog grada Slovenije, Ljubljane, i važno je prometno raskrižje između Ljubljane na zapadu, Maribora na sjeveru, Zidanog Mosta na jugu, Velenja i Slovenj Gradeca na sjeverozapadu kao i Rogaške Slatine na istoku. Celje je i gospodarsko središte tog područja.
Povijest
U vrijeme Kelta mjesto se zvalo Keleja, što je na keltskom značilo sklonište.
U 1. stoljeću pr. Kr. naselje dolazi pod utjecaj Rimljana koji mu mijenjaju ime u Celeia, a u vrijeme vladavine rimskog cara Klaudija (vladao od 41. do 54.) dobija gradska prava pod imenom municipium Claudia Celeia. Antička Celeja je, prema sačuvanim zapisima, bila bogato i gusto naseljeno mjesto zaštićeno obrambenim zidinama i kulama, puna palača s više katova, širokim trgovima i ulicama.
U vrijeme velikih seoba grad je bio srušen, da bi ga obnovili u ranom srednjem vijeku. Pod imenom Cylie (Celje) se prvi put spominje u admontovom ljetopisu napisanom između 1122. i 1137. godine. U gradu je bilo i sjedište grofova Celjskih koji su po njemu i dobili ime.
Snimak i obrada: Muharem Sitnica-Sića